RAVNATELJ:

Mr. Sandra Čubelić, dr. med. spec. pedijatar

POMOĆNIK RAVNATELJA ZA KVALITETU:

Srećko Marinković, dr.med.specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja

POMOĆNIK RAVNATELJA ZA SESTRINSTVO:

Mara Stilinović, bacc. med. techn.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

TAJNIŠTVO

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tel./fax.:053/572-917, 658-596

OPĆA  BOLNICA  GOSPIĆ

U 19. st. Lika je gospodarski siromašna, zapuštena i izolirana provincija s oskudnim brojem zdravstvenog osoblja, u kojoj na jednog liječnika dolazi 18.000 do 20.000 stanovnika, a svaka 22. žena rađa uz primaljsku pomoć.

U Lici su u 19.st. i početkom 20.st. česte epidemije zaraznih bolesti, higijenske prilike su bile niske, prehrana loša, slaba je opskrba pitkom vodom i smrtnost djece velika.

Sve do ukidanja Vojne krajine 1881. g. kojoj je Lika administrativno pripadala, zdravstvo je bilo uređeno po strogo vojničkim pravilima. Vojna krajina je bila podijeljena u 11 pukovnija. Za Liku su važne Gospićka pukovnija sa sjedištem u Gospiću i Otočka sa sjedištem u Otočcu. Svaka pukovnija je imala jednog pukovnijskog liječnika, jednog nadliječnika (oberarzt) i jednog podliječnika (unterarzt). Pukovnijski  liječnik i nadliječnik bili su doktori medicine školovani na višem tečaju c. k. Jozefinske akademije u Beču u trajanju od 5 godina, plus godina za polaganje ispita, a podliječnik je bio magistar kirurgije školovan na nižem tečaju iste Akademije u trajanju od tri godine, plus 6 mjeseci za polaganje ispita. Podliječnik je bio zadužen za gospićku bolnicu. (V. istaknuti lički liječnici.// Udio Like u prirodnim znanostima i privredi / uredio Vladimir Muljević, Gospić: Skupština općine Gospić i Hrvatsko prirodoslovno društvo u Zagrebu, 1978. g., str: 113 – 126)

Na mjestu današnje bolnice, prvi začetci gradnje potječu iz 1855. g., a završetak gradnje rujan 1858. god., arhitektonski pripada klasicizmu  i to u prvo vrijeme više kao stanica za izolaciju zaraznih bolesnika i starački dom, a tek kasnije kao zdravstvena ustanova u današnjem smislu bolnice. Izgrađena je na bazi kuluka, tj. svaka je kuća morala dati određeni broj radnih dana za dovoz materijala ili određeni broj majstora za rad na zidanju. Na zgradi je nakon  dovršenja stavljen natpis: „ Viribus  unitis.“, što znači „Zajedničkim snagama“. U bolnici su uglavnom liječeni zarazni bolesnici. Liječnici, koji su se često mijenjali bili su nezadovoljni svojim položajem i plaćom, nisu bili iz ovih krajeva, nisu poznavali hrvatski jezik, pa je i to otežavalo njihov rad.

Ukidanjem Vojne krajine 1881.g. Lika je pridružena Banskoj Hrvatskoj. Zdravstvene prilike su se još više pogoršale. Ukinuto je besplatno liječenje, a bolnica nije imala liječnika. 1893.g. donesen je Zakon o uređenju zdravstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije, po kome svaki kotar mora imati svog liječnika.

Tadašnja bolnica 1895. g. imala je 80 kreveta, no nije imala posebnog liječnika već je kotarski liječnik u Gospiću ujedno bio i primarijus bolnice, a tada su dovedene i  časne sestre  sv. Križa iz Đakova („koludrice“) i preuzele su brigu oko  njegovanja bolesnika  i uzdržavanja reda sve do 1945. kada su napustile bolnicu.

Zdravstveno osoblje u Gospiću 1896. g. činili su  županijski fizik  dr. Ljudevit Brodsky, kotarski liječnik dr. Ferdo Grospić, bolnički liječnik dr. Leon  Vrbanić, magistar  farmacije Vale Vouk, magistar farmacije Anton Marceglia i općinska primalja (babica) Josipa Davidić.

Opća javna županijska bolnica u Gospiću primila je npr.1899. ukupno 1795 bolesnika.

Godine 1896. je postavljen prvi  bolnički liječnik - dr. Leon Vrbanić.

On će u Gospiću ostati do lipnja 1900.,preuredit će bolnicu, povećat će broj kreveta na 90 i podići će medicinski rad na višu razinu pa će se i stav bolesnika prema toj instituciji promijeniti.

Punih 50 godina časne sestre su radile uzorito i nesebično u korist pacijenata. Časne sestre su uz njegu bolesnika obavljale sterilizaciju i davale narkozu.  U bolnici su bile uredile i malu prekrasnu kapelicu. Osobito je u toj bolničkoj kapelici bilo lijepo na popodnevnim nedjeljnim blagoslovima i u vrijeme božićnih blagdana. Svojim radom predstavile su se kao uzor ljubavi prema bolesnima i nemoćnima.

U bolnici su bili zaposleni redovito liječnici opće prakse, koji su ujedno bili i kirurzi.

Redovito je bio zaposlen samo jedan liječnik, kojemu su pomagale školovane sestre u pogledu sterilizacije, asistencije kod operacija i slično.

Krajem 19. i početkom 20. st.  zarazne bolesti bile su veliki uzrok smrtnosti, 30 do 50% svih umrlih, naročito 1903. kad  je od šarlaha umrlo 644 stanovnika, od difterije 1293, a od tuberkuloze 1104. Zbog svega toga izgrađen je pri bolnici 1905. g. zarazni paviljon sa 16 kreveta koji je vodio bolnički liječnik.

Od 1911. godine u bolnici radi kirurg specijalist, prvi po redu dr. Petar Zec, koji je bolnicu digao na viši nivo, a kod kojega su u vrijeme praznika prakticirali sveučilišni profesori: Dušan Borić, Šime Ilić i Ferdo Grospić.

Imena liječnika, velikih boraca, koji su radili u bolnici: Ferdo Grospić, Leon Vrbanić, Dragan Mance, Petar Zec i Petar Moderčin. Radili su u vrlo teškim uvjetima. Bili su vrlo dobro medicinski obrazovani, radili su kao internisti, kirurzi, porodničari, infektolozi i sudski vještaci.

Poslije Prvog svjetskog rata uz zarazne bolesti javljaju se i spolne bolesti pa se pri bolnici otvara ambulanta za njihovo liječenje.

Od 1919. godine bolnica nosi naziv „Opća javna bolnica Morton“, u znak priznanja doktorica Morton, kirurginji na solunskom frontu, koja je darovala veliki broj kreveta, posteljine, rublja, instrumenata ovoj bolnici, sve posredstvom dr. Zeca koji je sa spomenutom liječnicom surađivao na solunskom frontu.

Tridesetih godina 20. st. po preporuci dr. Andrije Štampara otvaraju se Domovi zdravlja. Veća pažnja se posvećuje preventivi, uvodi se cijepljenje protiv zaraznih bolesti , svaka općina dobiva svog liječnika.

Godine 1932. izgrađen je kirurški paviljon sa operacijskom salom pa pred 2. svjetski rat bolnica ima 140 kreveta i 4 stalna liječnika. Između dva svjetska rata u bolnici su radili: Petar Zec, Josip Marković, Ivan Čanić, Gustav Boltek, Nikola Ugarković, Miroslav Gradišnik i Dane Vuković. 1953. godine izbio je požar u staroj zgradi, koju je isti znatno oštetio. Ista zgrada je potpuno restaurirana 1956.godine.  (Podaci o Općoj bolnici Gospić, podaci preuzeti iz drugih izvora budući je arhiva uništena u požaru 1953.godine,ravnatelj tada: dr. Dane Vuković).1957. g. otvoren je ginekološki odjel sa rodilištem. Kako  je i dalje bilo dosta tuberkuloze  1958. g. izgrađuje se plućni odjel sa 36 kreveta. U to vrijeme veliki doprinos radu bolnice dali su doktori Mirjam Iveković i Dane Vuković.

1963.g. bolnica ulazi u sastav novostvorenog medicinskog centra kada započinje školovanje medicinskog kadra. Te 1963. g. uz pet primalja bolnica ima tri medicinske sestre, da bi se u narednih desetak godina svaki odjel popunio srednjim medicinskim kadrom.

1986. g. donosi se dugoročni program razvoja zdravstva po kome se samodoprinosom izgrađuje poliklinika sa 3700 m² prostora u koju su smještene specijalističke ambulante, hitna medicina, laboratorij, dječji odjel, dječji dispanzer i fizikalna medicina. Izgrađene su i dvije operacijske sale.

 U vremenskom razdoblju (poslije 2.svjetskog rata pa do Domovinskog rata) u gospićkoj bolnici su radili sljedeći liječnici: dr. Tomljanović (kirurg), dr. Živko Alić, dr. Velebit Iveković, dr. Tilko Lužavec (kirurg), dr. Ante Dragnić (kirurg), dr. Joško Baica (internist i slikar), dr. Ilija Vujnović (internist), dr. Milorad Bogdan (internist), dr. Bogdan Matić (kirurg), dr. Josip Vencl (kirurg), dr. Vinko Jelavić (pedijatar), dr. Mile Došen (pedijatar), dr. Marija Vrkljan-Ilijevski (pedijatar), dr. Željka Francetić (radiolog), dr. Dušan Jović (ginekolog), dr. Branko Gendić (ginekolog), dr. Miloš Stojan (ginekolog), dr. Nevenka Cvijanović-Vujnović (anesteziolog), dr. Krsto Simović (pulmolog), dr. Anđelko Ilijevski (oftalmolog), dr. Drago Ratković (internist), dr. Milorad Orlović (internist).

1991.g. pred sam rat bolnicu napušta većina medicinskog kadra srpske nacionalnosti pa se u rat ulazi s malim brojem liječnika i ostalog osoblja.

Za vrijeme rata, gospićka bolnica bila je srce grada, mjesto gdje je život ratnika ponovo oživljavao, liječio svoje rane, a nažalost i završavao.

Gospićka bolnica je u Domovinskom ratu bila po razrušenosti odmah iza vukovarske bolnice.

 Zbog složenosti sigurnosno - vojne i političke situacije na širem području RH spontano se počelo s pripremama za obranu i stvaranje sanitetskog osiguranja koje je dalo vrlo veliki obol tijekom Domovinskog rata na području grada Gospića. Na početku Domovinskog rata osnovu sanitetskog osiguranja davao je Medicinski centar Gospić, odnosno, Opća bolnica Gospić, Dom zdravlja Gospić u vrlo složenim uvjetima. Druge okolnosti nisu bile povoljne zbog pozicije zgrade bolnice preko puta vojarne. Obzirom na rat koji se približavao, već u lipnju 1991. god. i tijekom ljetnih mjeseci u mjestu Donjem Pazarištu osmišljen je i napravljen rezervni položaj sa privremenom operacijskom salom i prostorom za skrb o ranjenicima (aktivno radila od 13.9. do 24.9. kao pričuvni položaj). Razmatrani su pravci izvlačenja i tajno spreman dodatni sanitetski materijal za skrb o ranjenicima. Brzinu i pribranost posebno su iskazali hrabri vozači gospićkog saniteta, drugi djelatnici i pomoćno osoblje bolnice. Neprijatelj do pada vojarne 18.9.1991. tenkovskim granatama  nemilosrdno razara objekt bolnice iz svih smjerova (pročelje bolnice i krov potpuno su uništeni, interni odjel, operacijska dvorana, kirurška ambulanta, kotlovnica), nisu odoljele ni stoljetne lipe ispred bolnice. Jačanjem oružanog sukoba po zapovijedi Kriznog štaba Općine Gospić izdana je zapovijed da je istog dana potrebno izvršiti djelomičnu evakuaciju bolnice s tim da u bolnici ostaje jedna cijela kirurška ekipa s 24 zdravstvena radnika i djelatnika a druga kirurška ekipa na lokaciji Pazarište s oko 35 zdravstvenih djelatnika.  Do kraja 1991. g. može se ustvrditi da je sanitetska služba u potpunosti ustrojena s timovima koji pravovaljano izvršavaju postavljene zadaće i dobro su opremljeni vozilima, te medicinskim osobljem (medicinske sestre, liječnici). Zbrinuto je više stotina ranjenika. U Domovinskom ratu veliku pomoć pružaju i druge ustanove posebno KBC Rijeka koji cijeli rat vodi kirurgiju, anesteziju, ginekologiju, ortopediju i psihijatriju, KBC Rebro, svi liječnici i sestre koji su dolazili na ličko ratište, ambulante Perušić, Kosinj, Klanac, Rosulje, Karlobag.

Za predani, ustrajni, bezrezervni rad u najtežim trenucima trajanja Domovinskog rata  zaslužni su liječnici,medicinske sestre i medicinski tehničari, pomoćno osoblje svih djelatnosti medicinskog  Centra  Gospić koji svakako zaslužuju kockicu u mozaiku cjelokupne obrane digniteta suverenosti naše Domovine.

Godine 1999. završena je izgradnja novog dijela bolnice u kome su smješteni ginekološki odjel, kirurgija sa JIL-om i interni odjel. Narednih godina preuređeno je rodilište, radiologija, operacione sale.

Nakon mnogih godina čekanja  8. veljače 2008. godine započeo je s radom prvi centar za hemodijalizu na području  Ličko-senjske županije. Centar za hemodijalizu u Gospiću nastao je kao rezultat suradnje tvrtke Euromedic International Opće bolnice Gospić te HZZO-a, a uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, uz primjenu modela koncesijskog oblika javnog privatnog partnerstva. Centar za hemodijalizu u Gospiću ima 12 priključnih mjesta, radi u dvije smjene  te može zbrinuti 40 pacijenata. Nefrološka ambulanta je otvorena 2010. godine. Temeljna zadaća je provođenje dijagnostičke obrade i liječenje bolesnika sa akutnim i kroničnim bubrežnim bolestima te popratnim bolestima. Važno je naglasiti da postoji mogućnost pružanja usluga tzv. turističke hemodijalize. U koncesijskom obliku postoji do 2014.g.kada ju preuzima Opća bolnica Gospić.

 Oslikao dr. Joško Baica (internist i slikar)

Opća bolnica Gospić  danas

Djelatnost Opće bolnice Gospić organizirana je na način da pruža zdravstvene usluge u stacionarnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u sklopu Poliklinike ugovorena je i organizirana dnevna bolnica za pojedine djelatnosti. Opća bolnica Gospić posluje sukladno odrednicama koje proistječu iz osnovnih zakonskih propisa i ugovora koji su zaključeni temeljem njih, a odnose se na ugovore  o provođenju bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od akutnih bolesti što ih je bolnica, sukladno svojim kadrovskim i materijalnim mogućnostima i potrebama zdravstvene zaštite stanovništva, zaključila s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te s domovima zdravlja i osiguravajućim društvima. Poslovanje Opće bolnice Gospić je teklo u ozračju poboljšanja kvalitete pruženih  zdravstvenih usluga korisnicima zdravstvene zaštite, povećanja opsega dijagnostičkih postupaka i sl. Rekonstrukcijama i adaptacijama građevinskih objekata i prostorija te nabavkom potrebne suvremene medicinske opreme stvoreni su, a stvaraju se i dalje, preduvjeti za proširenje djelatnosti i povećanje kvalitete zdravstvene zaštite na svim razinama u bolničkoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti.

U proljeće 2001. g. Opća bolnica Gospić je prema rezultatima anonimne ankete Ministarstva zdravstva svrstana u red najboljih hrvatskih bolnica.

Dječji odjel Opće bolnice Gospić je 2005. g. od Saveza društava Naša djeca dobio službenu titulu – Dječji odjel prijatelj djece. Od 2005. g. uvedena je pretraga – UZV mozga i kukova dojenčadi.

2010.g. proširena je dijagnostika na Radiologiji sa MS – CT – OM, a 2011. g. magnetskom rezonancom (MR).

2008.g. rodilište Opće bolnice Gospić dobilo je titulu „Rodilište - Prijatelj djece“ koju dodjeljuje UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija.

Nova Poliklinika sa sedam ambulanti i dječjim dispanzerom završena je krajem 2012.godine i ima površinu 1950 m², te spojena „toplim hodnikom“ s ostatkom bolnice.

Objedinjeni hitni bolnički  prijem Opće bolnice Gospić otvoren je krajem 2013. godine. Kroz OHBP tijekom prve godine prošlo je 11 719 pacijenata. Najveći broj pacijenata je internistički, potom kirurški, obrađeno je i preko 2 300 djece te 463 strana državljanina.

Krajem 2014. godine na internom odjelu otvoren je DNEVNI BORAVAK za pacijente.

2015.godine bolnica je imala 220 radnika, 104 postelje, koje je koristilo 3 840 pacijenata, ostvarena su 20 104 bolno - opskrbna dana. Liječenje je trajalo prosječno 5,2 dana. Na odjelima je izvršen 981 operativni zahvat. U specijalističko- konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo je 77 899 slučajeva i pruženo je 346 214 usluga. U okviru dnevne bolnice, koja ima 15 postelja/stolica obrađeno je 1 528 pacijenata.

2015.g. u Vladi RH potpisan je Ugovor za projekt „Uspostava i poboljšanje uvjeta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Gospić“ koji iznosi 21.000.000 kuna.

Danas je gospićka bolnica moderna zdravstvena ustanova.

Tekst napisala:  mr.sc.Ivana Šimac-Smolčič, dipl. ing.

Najvažnije:

1855. – 1858. g. – početak i završetak izgradnje tadašnje bolnice
1896. g. – postavljen prvi bolnički liječnik dr. Leon Vrbanić
kraj 19. početak 20. stoljeća – zarazne bolesti bile su veliki uzrok smrtnosti
1957. g. – otvoren ginekološki odjel sa rodilištem
1958. g. – izgrađuje se plućni odjel
1963. g. – bolnica ulazi u sustav novostvorenog Medicinskog centra
1986. g. – izgradnja stare Poliklinike – kirurška ambulanta do dječjeg dispanzera
1991. g. – početak Domovinskog rata
1993. g. – razdvajanje Medicinskog centra na OB Gospić i DZ Gospić
1999. g. – završena izgradnja novog dijela bolnice (bolnički odjeli: interna, kirurgija, ginekologija)
2005. g. – Dječji odjel bolnice dobiva titulu Dječji odjel prijatelj djece
2008. g. – rodilište Opće bolnice Gospić dobilo je titulu „Rodilište - Prijatelj djece“ koju dodjeljuje UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija
2012. g. – izgrađena nova Poliklinika, a 2013. g. i otvorena (iza bolnice)
2013. g. – otvoren OHBP

Voditelj odsjeka: Antonija Stilinović, dr.med. spec. fizijatar

Glavni fizioterapeut: Ivana Jovanović Ćaćić, mag. physioth

Djelatnici:

Dubravka Bilović, bacc. physioth.

Danijela Barišić, bacc. physioth.

Tomislav Ratković, bacc. physioth.

Đurđica Stilinović, bacc. physioth.

Marko Frković, bacc. physioth.

Roberta Pešava, mag. physioth.

Nikolina Škulj, mag. physioth.

Nikola Brkljačić, bacc. physioth.

Radno vrijeme

* liječničke abulante (fizijatrijske, ambulante za diagnostike)

PON - ČET  07:00 - 15:00

PET  07:00 - 15:00

LJETNO RADNO VRIJEME  07:00 - 15:00

Kontakt telefon: 053 658 527, 053 658 532

* fizikalne medicine i rehabiltacije

• PON - PET  07:00 - 15:00

Kontakt telefon. 053 658 595

Voditelj odjela

prim. Suad Gačo, dr. med. spec. opće kirurgije i uzi spec. torakalne kir.

Telefon: 053/572-433; 053/658-546; 053/658-555

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefonske informacije:

Svakim radnim danom: 13 – 14 h

Glavna sestra odjela 

Mirjana Mudrovčić , mag. med. techn.

Telefon: 053/572-433; 053/658-546; 053/658-555

e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Telefonske informacije:

Svakim radnim danom: 13 – 14 h

CENTRALNI OPERACIJSKI BLOK SA STERILIZACIJOM

Glavni instrumentar

 Ana Ratković, mag. med. techn.

Telefon: 053/572-671

VODIČ ZA PACIJENTE

Prijem na bolničko liječenje

Odjel prima pacijente na bolničko liječenje na osnovu uputnice koju izdaje nadležni liječnik primarne zdravstvene zaštite, dok se u hitnim slučajevima pacijenti mogu primiti i bez uputnice. O prijemu na bolničko liječenje odlučuje šef službe, odnosno dežurni liječnik. Prijem na bolničko liječenje se obavlja svaki radni dan za vrijeme radnog vremena, dok se u hitnim slučajevima obavlja u svako doba dana.Upis pacijenta obavlja se na centralnom prijemu  bolnice isti dan, a najkasnije slijedeći dan. Odjeću, obuću i druge osobne predmete pacijent ostavlja u garderobnom ormaru, ako već iste nije predao pratnji.

Potrebni dokumenti

Prilikom dolaska u bolnicu radi pregleda u specijalističkim ambulantama ili radi prijema na bolničko liječenje, pacijent sa sobom mora donijeti ispravno popunjenu uputnicu, zdravstvenu iskaznicu, potvrdu o oslobađanju od participacije, te iskaznicu dopunskog osiguranja (ako ste ga ugovorili).). Pacijent koji nema potvrdu o oslobađanju od participacije ili nema iskaznicu dopunskog osiguranja dužan je platiti iznos participacije za svaku uslugu koja mu je pružena u specijalističkim ambulantama i bolničkom ležanju.

Preoperativna  priprema

Započinje sa liječnikom naše bolnice kada pacijent donosi odluku o operacijskom zahvatu,  u saglašava termin  operacije te  dobiva sve potrebne podatke potrebneza kvalitetnu preoperativnu pripremu.

Ovisno o vrsti operativnog zahvata, pacijent  dobiva upute o potrebnim laboratorijskim  i dijagnostičkim pretragama koje nužno mora obaviti prije predviđenog operacijskog zahvata, a koji

ne smiju biti stariji od 30 dana.

Pretrage

Omogućuju procjenu općeg zdravstvenog stanja nužno zbog anestezije i kirurškog zahvata, iste za sve operacije:

• osnovne,rutinske laboratorijske pretrage krvi (hematološke pretrage krvi, biokemijske pretrage krvi, koagulacijske pretrage krvi)
• elektrodinamske pretrage (ekg)
• radiološke pretrage (RTGsnimka srca i pluća)
• mišljenje interniste/anesteziologa
  
  

Posjete bolesnicima

Vrijeme posjeta – radnim dan  od 15.00 h do 17.00 h

Vikendom i blagdanom: 14 – 16 h

Otpusti pacijenata

O otpuštanju iz ustanove odlučuje voditelj službe, odnosno dežurni liječnik. Otpuštanje pacijenata iz bolnice u pravilu se obavlja od 8 do 13 sati svakog radnog dana, a u pravilu se odluka o otpuštanju mora priopćiti pacijentu najmanje 24 sata prije nego što napusti bolnicu. Ako se pacijent upućuje na daljnje liječenje, voditelj službe/odjela u kojoj je pacijent dotad bio liječen, osigurat će po  potrebi prijevoz i eventualnu pratnju.

DNEVNA KIRURGIJA – OPĆA

UPUTE ZA BOLESNIKE ZA JEDNODNEVNU KIRURGIJU U O.B.GOSPIĆ

U Dnevnoj bolnici su osigurani i svi potrebni ambulantni specijalistički i dijagnostički kapaciteti neophodni za učinkovito obavljanje djelatnosti dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije te kapaciteti bolničke ljekarne i servisnih nezdravstvenih službi.

Dnevna kirurgija je način operativnog liječenja pacijenata kroz jedan dan i ne zahtijeva ostanak u bolnici.

 U posljednjih nekoliko godina napredak kirurške tehnike i načina anestezije dovele su do mogućnosti operativnog liječenja pacijenta uz brži oporavak po operaciji, te mogućnost odlaska kući nekoliko sati nakon provedenog postupka. Na taj način omogućuje se veći komfor pacijentu za oporavak u kućnoj sredini.

Naručivanje

Po pregledu u kirurškoj ambulanti i narudžbi na operativni zahvat u sklopu dnevne kirurgije obavezni ste se javiti vašem liječniku. Dobiti ćete pismeni pristanak za operativni postupak koji se planira u vašem slučaju kako bi ga proučili i postavili dodatna pitanja obiteljskom liječniku i/ili operateru.

 Vaš obiteljski liječnik uputiti će vas na potrebne laboratorijske pretrage i dodatnu dijagnostiku, te na pregled interniste i  anesteziologa. Anesteziolog će vam objasniti mogućnosti i vrste anestezije, uz odabir vrste anestezije koja de biti najadekvatnija za vas. Po završetku prijeoperacijskog pregleda, od vašeg liječnika dobit ćete uputnicu oznake D2 za Jednodnevnu kirurgiju.

Priprema

Dan prije dolaska na Odjel dnevne kirurgije preporuča se laganija ishrana. Po potrebi dobit ćete dodatne informacije za specifičnom prehranom od vašeg obiteljskog liječnika i/ili operatera ukoliko operativni zahvat zahtijeva takvu pripremu.

Na dan operacije :

• ujutro se istuširati antibakterijskim sapunom / gelom za tuširanje
• ništa ne jesti
• ništa ne piti
• ne pušiti
• ne nanositi šminku, lak za nokte
• nakit i vrijedne stvari ostavite kod kude

U bolnicu ponesite :

• svu medicinsku dokumentaciju i važedu zdravstvenu iskaznicu
• uputnicu za bolničko liječenje, oznaka D2
• osobnu iskaznicu ili drugu identifikacijsku ispravu sa slikom
• pročitan i potpisan pristanak za operativni zahvat
• lijekove koje inače uzimate
• pidžamu / spavadicu
• stvari za osobnu higijenu
• ručnik
• papuče

Dolazak na kirurški Odjel  za dnevnu kirugiju

Na Odjel za dnevnu kirurgiju javljate se u 07:00 sati. Odjel se nalazi na prvom katu O.B. Gospić.

S vama mora biti punoljetna osoba koja će doći po vas nakon otpusta, te će se o vama moći brinuti kroz daljnja 24 sata.

U Odjelu će vas dočekati medicinska sestra/tehničar koja će vas smjestiti  u sobu i u slučaju dodatnih pitanja odgovoriti na njih. Sestra/tehničar će se brinuti o vama i pripremiti vas za predstojeći operativni zahvat što uključuje tuširanje i brijanje operativnog polja.

Potom slijedi pregled kirurga i anesteziologa koji će vam odgovoriti na eventualna dodatna pitanja.

Nakon pripreme dobiti ćete lijekove koje će propisati anesteziolog kao pripremu za anesteziju nakon čega  će vas medicinske sestra/tehničari u krevetu odvesti do operativne sale gdje ćete biti preuzeti od strane anesteziološkog tehničara  te podvrgnuti odgovarajućem operativnom zahvatu u odgovarajućoj vrsti anestezije.

Nakon operativnog postupka možete biti kratko smješteni u Jedinici postoperativnog anestezijskog nadzora po odluci vašeg anesteziologa, nakon toga ćete ponovno biti vraćeni na Odjel za dnevnu kirurgiju.

Za vaš oporavak brinut će sestra/tehničar. Dva sata nakon anestezije moći ćete piti tekućinu, osigurana vam je i prehrana. Prije vašeg odlaska pregledati će vas operater, po potrebi anesteziolog i dati vam dodatne upute za kućnu njegu.

Otpust s Odjela predviđen je oko 14:30 sati. Sestra/tehničar će vam dati dodatne informacije za nastavak kućne njege. Obavezna je pratnja punoljetne osobe koja je u mogućnosti brinuti se o vama slijedećih 24 sata.

Kućna njega Aktivnosti :

Možete se osjećati umorno i pospano, što je normalno stanje po anesteziji. Planirajte odmor većinu dana po otpustu.

Prehrana: uzimajte manje obroke. Izbjegavajte alkohol kroz prva 24 sata po operaciji.

Lijekovi: kroz prvih 24 sata postoperativnog oporavka uzimajte samo lijekove koje vam je propisao liječnik.

Mala djeca mogu imati pratnju jednog od roditelja tijekom cijelog boravka na Odjelu.

Ako ste spriječeni doći ili imate temperaturu, prehladu ili bilo koje simptome bolesti molimo vas da nas obavijestite o tome na broj telefona i otkažete svoj dolazak.

Telefon: 053/572-433; 053/658-546; 053/658-555

Imate li kakvih dodatnih pitanja slobodno nas nazovite.

Molimo vas da se pridržavate ovih uputa kako ne bi došlo do otkazivanja operativnog zahvata.

Vaša pratnja može u bilo kojem trenutku dobiti informaciju o vašem stanju na gore navedeni broj.

Želimo vam ugodan boravak na našem Odjelu.

Kontakt:

Tel: 053/658-110

Fax: 053/658-111

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Radno vrijeme:

Pon - sri - pet: 07 - 19h

Uto – čet – sub: 07 - 13 h

Nefrološka ambulanta:

Pon – pet: 07 - 12 h

 Voditelj odsjeka:

Drago Poljak, dr. med. spec. interne med.

Glavna sestra:

 Željka Ćaćić,bacc. med. techn.

Medicinske sestre:

Kristina Ratković, bacc. med. techn

Kata Kolačević, med. sestra

Marica Brkić, med. sestra

Tomislava Toljan, med. sestra

Specifčnosti:

Centar za hemodijalizu otvoren je 2008. god. Od 2014. god. dio je Opće bolnice Gospić. Nalazi se na prvom katu bolnice u lijepo uređenom ambijentu.

Raspolažemo s dvanaest priključnih mjesta. A obavljamo usluge:

- kronična bikarbonatna hemodijaliza

- hemodijafiltracija

- turističke hemodijalize

. nefrološka ambulanta

Turističke hemodijalize:

Upute:

1     Kontaktirati  radi dogovora za turističku hemodijalizu/hemodijafiltraciju

2. Fax –om ili e-mail-om poslati potrebnu medicinsku dokumentaciju:

 markere hepatitisa i hiv-a; krvnu grupu; podatke o liječenju hemodijalizom iz matičnog centra te laboratorijske nalaze.

3. Za pacijente turiste iz Hrvatske – internu uputnicu iz matičnog centra

osobe iz Europske Unije -  Europska kartica

za osobe izvan EU – potreban trenutno važeći obrazac bolesničkog lista.

RAVNATELJ:

Mr. Sandra Čubelić, dr. med. spec. pedijatar

POMOĆNIK RAVNATELJA ZA KVALITETU:

Srećko Marinković, dr.med.specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja

POMOĆNIK RAVNATELJA ZA SESTRINSTVO:

Ruža Uremović, dipl. med. techn.

Kontakt:

 Tel: 053/658-481

        053/658-482

Voditelj:

Margareta Bajo - Dadić dr. med., specijalist infektologije

Glavni tehničar:

Marin Maras,mag.med.techn

Doktori medicine:

Josip Ranogajec, dr.med.

Petra Čepić, dr.med.

Medicinske sestre i tehničari:

Marina Župan, bacc.med.techn

Milana Biljanić-Hodak

Josipa Mrkonjić,bacc.med.techn

Suzana Cindrić, bacc.med.techn

Marija Cindrić - Ivašćanin

Ivanka Radaković, bacc.med.techn

Marijana Horvat, bacc.med.techn

Danijela Orešković

Zvezdana Miletić

Specifičnosti:

Počeo je sa radom 09.12.2013 godine, a kroz njega godišnje pregleda se i obradi oko 15 000 pacijenata, te se smatra jednim od najfrekventnijih odjela u OB Gospić.

OHBP je središnje mjesto za prijem, obradu i zbrinjavanje hitnih bolesnika bez obzira na uputnu dijagnozu. Prilikom dolaska u OHBP pacijenti su dužni sa sobom ponijeti uputnicu od obiteljskog liječnika ili Hitne medicinske pomoći, zdravstvenu iskaznicu, medicinsku dokumentaciju, te popis lijekova koje pacijent uzima. Svaki bolesnik dolaskom na Objedinjeni hitni bolnički prijem prolazi kroz proces trijaže (proces određivanja prioriteta liječenja bolesnika)kojom se određuje kategorija hitnosti ovisno o tegobama ili ozljedi. Na trijaži rade med. sestre/ tehničari koji su posebno educirani za trijažu, a u odjelu rade prvostupnici sestrinstva i med. sestre/tehničari sa srednjom medicinskom školom.

Trijažna skala ima 5 kategorija hitnosti, kojom se određuje maksimalno vrijeme čekanja na pregled liječnika, što iznosi od 0-120 min. To znači, da će bolesnici s težim stanjem biti pregledani prije od ostalih pacijenata, bez obzira kojim su se redoslijedom javili u hitnu službu.

U odjelu se provode dijagnostički i terapijski postupci (EKG,RTG,UZV,CT, laboratorijski nalazi i slično), te pregled određenog specijaliste. Nakon obrade i postavljanja krajnje dijagnoze pacijent se otpušta na kućnu njegu ili se hospitalizira.

STRUKTURA OBJEDINJENOG HITNOG BOLNIČKOG PRIJEMA:

TRIJAŽNI PULT

Prvo je mjesto kontakta pacijenta s odjelom. Ovdje se provodi postupak trijaže.

AKUTNI DIO

Jedinica opremljena je monitorima za praćenje svih životnih funkcija te svom potrebnom opremom za liječenje teških stanja, centralnim dovodom kisika, infuzomatima, te kolicima za reanimaciju. Ovdje se smještaju životno ugroženi pacijenti koji zahtijevaju stalni nadzor i skrb.

SUBAKUTNI DIO

O ovaj se dio smještaju pacijenti koji nisu životno ugroženi, koji su na promatranju za vrijeme dijagnostičko - terapijskih postupaka, te koje zbrinjavaju liječnici različitih specijalnosti, do postavljanja dijagnoze te otpusta ili primitka u bolnicu.

REANIMACIJA

U slučaju zastoja disanja i rada srca, pacijenta se smješta u salu za reanimaciju koja je opremljena svom potrebnom opremom, koja bi mogle vratiti izgubljene životne funkcije.

OPERACIJSKA SALA ZA MALE KIRURŠKE ZAHVATE

Tu se zbrinjavaju se pacijenti kojima je potrebna obrada rane, šivanje, manji kirurški zahvati, namještanje slomljenih koštanih.

AMBULANTA ZA PREGLEDE

U ovim se ambulantama obavlja pregled pacijenata s lakšim stanjima, kao i uzimanje krvi za laboratorijske pretrage. Nakon pregleda pacijenti čekaju rezultate pretraga u čekaonici odjela.

GIPSAONA

U odjelu postoji gipsaona gdje se obavlja imobilizacija.

ČEKAONICA

 Lakši bolesnici koji čekaju rezultate pretraga čine to u čekaonici 

PRIJAM NA OHBP

Po dolasku u OHBP pacijenti se javljaju na centralni pult gdje bivaju upisani u bolnički informatički sustav.

Pacijent može biti upućen od svog liječnika obiteljske medicine s pripadajućom uputnicom, može biti doveden kolima hitne medicinske pomoći a isto tako može se javit na OHBP samostalno i bez uputnice.

Nakon upisa slijedi proces trijaže.

Kad je obavljen proces trijaže pacijenti se upućuju u čekaonicu gdje čekaju do početka pregleda.

Pacijenti koji su prema trijaži procijenjeni prioritetnijima smještaju se u prostorije subakutnog i akutnog djela.

U subakutnom djelu smještavaju se pacijenti koji nisu životno ugroženi, koji su na promatranju za vrijeme dijagnostičko – terapijskih postupaka, koje zbrinjavaju liječnici različitih specijalnosti, do postavljanja dijagnoze te otpusta ili primitka u bolnicu.

U akutnom djelu smještavaju se životno ugroženi pacijenti koji zahtijevaju stalni nadzor i skrb.

Pacijenti kojima je potrebna obrada rane, šivanje, manji kirurški zahvati, namještanje slomljenih koštanih ulomaka pri zatvorenim prijelomima ili iščašenjima u kratkotrajnoj anesteziji nakon pregleda liječnika smještaju se u prostoriju za male kirurške zahvate.

U slučaju zastoja disanja i rada srca, pacijenta se smješta u salu za reanimaciju koja je opremljena svom potrebnom opremom, koja bi mogle vratiti izgubljene životne funkcije.

Po završetku obrade pacijenti čije zdravstveno stanje zahtjeva hospitalizaciju primaju se na odjele Opće bolnice Gospić.

Pacijenti čije zdravstveno stanje ne zahtjeva hospitalizaciju javljaju na centralni pult gdje im se ovjerava medicinska dokumentacija, plaćaju participaciju ukoliko nemaju dopunsko osiguranje ili cjelokupan iznos za liječenje ukoliko nisu zdravstveno osigurani.

Premještaj bolesnika u druge zdravstvene ustanove

Ukoliko zdravstveno stanje bolesnika  po procjeni liječnika specijaliste zahtjeva bolničko liječenje u ustanovi višeg ranga, isti bolesnik biti će upućen s odgovarajućom medicinskom pratnjom u drugu zdravstvenu ustanovu gdje mu se može pružiti odgovarajuće liječenje.

Voditelj odjela:

E- mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

tel: 053/658-533

Glavni ing. Odjela:

Marijana Ratković, bacc. med. lab. dijag.

E - mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

tel: 053/658-598      

RASPORED RADA:

 Vađenje krvi i uzimanje uzoraka urina :

• radnim danom: 7 - 9.30 h
• za potrebe hitnih pretraga odjela i prijema: 0 – 24 h

  TELEFONSKE INFORMACIJE :

• Radnim danom od 7 – 14 h na telefon: 053/658-598

PODIZANJE NALAZA:

• radnim danom: 10.30 – 14 h
• nalazi koji su poslani elektronskim putem podižu se u liječničkoj ordinaciji

UPUTA ZA PACIJENTE:

Na laboratorijsku obradu doći sa zdravstvenom iskaznicom, iskaznicom dopunskog osiguranja ( ako posjeduje) i ispravno ispunjenom uputnicom.

U ambulanti radimo gornju i donju endoskopiju ( gastroskopija i kolonoskopija)  s uzimanjem uzoraka za PHD koje šaljemo na Patohistologiju KBC Rijeka.

Narudžbe za ambulantu vrše se na Jedinici za centralno naručivanje OB Gospić.

RADNO VRIJEME: 

utorak – petak

Kontakt telefon:

053/658 - 552

DJELATNICI:

Anton Ratković, dr. med., spec. int. med.

Vladimira Brigadir , med. sestra

KONTAKT I NARUČIVANJE NA PREGLEDE:

CentralnI prijem: 053/658-531 od 13 – 15 h

Na fax : 053/573-488 ili kod svog liječnika opće prakse.

Na dijagnostičke preglede (holtere i ergometriju ) možete se naručiti na 053/658-518 (13 – 15 h)

RADNO VRIJEME:

ponedjeljak – petak: 07 – 15 h

PREGLEDI:

1. PREGLED SPECIJALISTE INTERNISTE
2. PREDOPERACIJSKI PREGLED I MIŠLJENJE
3. EKG 12 KANALNI SA OČITANJEM
4. 24-satni holter -EKG (kontinuirano snimanje ekg-a tijekom 24 sata)
5. HOLTER TLAKA (kontinuirano snimanje krvnog tlaka tijekom 24 sata)
6. ERGOMETRIJSKO TESTIRANJE  (test opterećenja na traci)

DJELATNICI:

IVAN SESAR, dr. med. spec.  INTERNISTA, sub. spec. kardiologije

IVANKA KRMPOTIĆ, dr. med. spec.  INTERNISTA, sub. spec. endokrinlogije

ANTON RATKOVIĆ, dr. med. spec. INTERNISTA, sub. spec. gastroenterologije

STIPO LUKAČ, dr.med.spec. INTERNISTA

KRISTINA RUKAVINA ŽIVKOVIĆ, dr.med.spec. INTERNISTA

Milan Miletić, med. tehničar

Ljiljana Božidar, med. sestra

CENTAR ZA DIJABETES

RADNO VRIJEME:

Svaki utorak: 07 – 13 h

Individualna edukacija pacijenata: 13 – 15 h

PREGLEDI:

1. PREGLED SPECIJALISTE INTERNISTE –DIJABETOLOGA
2. DNEVNA DIJABETOLOŠKA BOLNICA
3. EDUKACIJA O PREHRANI I TERAPIJI PACIJENATA SA ŠEĆERNOM BOLESTI

DJELATNICI:

IVANKA KRMPOTIĆ, dr. med. spec. INTERNISTA     

DNEVNA INTERNISTIČKA  BOLNICA

RADI ISKLJUČIVO PO PREPORUCI SPECIJALISTE INTERNISTE

RADNO VRIJEME : 

ponedjeljak – petak: 07 – 15 h

DJELATNICI:

IVAN SESAR, dr. med. spec.  INTERNISTA, sub. spec. kardiologije

IVANKA KRMPOTIĆ, dr. med. spec.  INTERNISTA, sub. spec. endokrinologije

ANTON RATKOVIĆ, dr. med. spec. INTERNISTA, sub. spec. gastroenterologije

STIPO LUKAČ, dr.med.spec. INTERNISTA

KRISTINA RUKAVINA ŽIVKOVIĆ, dr.med.spec. INTERNISTA