Povjerenstvo za kvalitetu je tijelo koje osigurava kvalitetu zdravstvene zaštite te osigurava provođenje propisa s područja kvalitete zdravstvene zaštite. Članove imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja, a čine ga predstavnici svih djelatnosti koje se obavljaju u Općoj bolnici Gospić. Povjerenstvo donosi Pravilnik o svom radu.

Članovi i predsjednik Povjerenstva za kvalitetu:

1. Ivanka Krmpotić, dr.med., spec. interne medicine – predsjednik
2. Branko Garković, dr.med., spec. kirurgije – član
3. Linda Hibravi Kosić, dr.med. spec. pedijatrije – član
4. Mirjana Pećina, dr.med., spec. gihnekologije i opstetricije – član

Povjerenstvo obavlja slijedeće poslove:

• vodi registar OB Gospić o umrlim pacijentima,
• vodi registar OB Gospić o neočekivanim neželjenim događajima i ostalim neželjenim događajima  sukladno općim aktima Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu,
• provodi kontrolu kvalitete medicinske dokumentacije OB Gospić,
• obavlja i druge poslove temeljem posebnih propisa.

Povjerenstvo za lijekove imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja. Osigurava potrebu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda. Donosi Poslovnik o svom radu.

Članovi i predsjednik Povjerenstva za lijekove:

1. Antonija Stilinović, dr.med. – predsjednik
2. Božica Rukavina, mr.ph. – član
3. Mirjana Vrkljan Radošević, dr.med., spec.oftamologije – član
4. Tatjana Ilijevska Korečić, dr.med., spec. oftamologije - član

 Etičko povjerenstvo osigurava obavljanje djelatnosti OB Gospić na načelima medicinske etike i deontologije.

• Članove imenuje Upravno vijeće OB Gospić i to: četiri radnika OB Gospić, od kojih su tri člana medicinske struke, a 1 član nemedicinske struke.
• 1 osoba nemedicinske struke koja nije radnik OB Gospić, a koja se istakla svojim znanstvenim i društvenim radom,
• Predsjednika biraju članovi između sebe.
• Donosi Pravilnik o svom radu.

Članovi i predsjednik Etičkog povjerenstva:

1. Mirjana Pećina, dr.med. – predsjednik
2. Darko Gusić, dr.med. – član
3. Ingeborg Božičević, dr.med. – član
4. Mons. Mile Čančar – član
5. Milan Bašić, struč.spec.inf. - član

Etičko povjerenstvo obavlja slijedeće poslove:

• prati primjenu etičkih i deontoloških načela zdravstvene struke u obavljanju djelatnosti OB,
• odobrava znanstvena istraživanja u OB,
• nadzire uzimanje dijelova ljudskog tijela nakon obdukcije u medicinske i znanstveno-nastavne svrhe,
• rješava i druga etička pitanja u obavljanju djelatnosti OB.

Stručno vijeće imenuje ravnatelj. Sastaje se najmanje jedanput  u 30 dana.

Članovi i predsjednik Stručnog vijeća:

1. Antonija Stilinović, dr. med. predsjednik
2. Mr. Sandra Čubelić, dr. med., spec. pedijatar
3. Ivan Sesar, dr. med.
4. Mirjana Pećina dr.med.
5. Darija Jakovac Ratković, dr.med.
6. Ivanka Krmpotić. dr.med.
7. mr.sc. Ivanka jelić, dr.med.
8. Linda Hibravi, dr.med.
9. Bernarda Vranjković, dipl. ing.
10. Ruža Uremović dipl. med. tech.
11. Božica Rukavina, mr. pharm.

Obavlja slijedeće poslove:

• raspravlja i odlučuje o pitanjima iz područja stručnog rada OB,
• predlaže stručne temelje za program rada i razvoja OB,
• predlaže stručna rješenja u sklopu djelatnosti OB,
• predlaže mjere za unapređenje kvalitete rada u OB,
• daje Upravnom vijeću i ravnatelju mišljenja i prijedloge glede organizacije rada i uvjeta za razvoj zdravstvene djelatnosti u OB,
• odlučuje o potrebi i stručnoj opravdanosti uvođenja novih dijagnostičkih i terapijskih metoda u djelatnosti OB,
• predlaže Upravnom vijeću i ravnatelju poduzimanje stručnih mjera radi poboljšanja organizacije rada i uvjeta za razvoj djelatnosti
• predlaže ravnatelju i Upravnom vijeću usklađenje stručnog rada OB s financijskim mogućnostima,
• predlaže ustrojstvo unutarnjeg nadzora nad stručnim radom zdravstvenih radnika, te mjere za poboljšanje stručnog rada te skrbi o provedbi unutarnjeg nadzora,
• predlaže specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika te stručno usavršavanje iz područja uže specijalnosti zdravstvenih radnika za potrebe OB,
• razmatra potrebu stručnog usavršavanja, te predlaže ravnatelju upućivanje zdravstvenih radnika na stručno usavršavanje,
• predlaže Upravnom vijeću obavljanje poslova zdravstvenih radnika izvan punog radnog vremena u slučajevima od posebnog interesa za građane i rad zdravstvene ustanove

POSLOVNIK O RADU UPRAVNOG VIJEĆA OPĆE BOLNICE GOSPIĆ

22.05.2020 - Odluka o izmjenama i dopunama Poslovnika o radu Upravnog vijeća Opće bolnice Gospić

Kontakt:

Telefon: 053/658-110

E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Radno vrijeme:

Pon - sri - pet: 07 - 19h

Uto – čet – sub: 07 - 13 h

Nefrološka ambulanta:

Ponedjeljak,srijeda,petak :07-15h

Utorak,četvrtak: 07 – 12 h

Voditelj djelatnosti:

Drago Poljak, dr. med. spec. interne med.

Glavna sestra:

Željka Ćaćić, mag.med.techn.

Medicinske sestre:

Kristina Ratković mag.med.techn.

Marica Brkić med. sestra

Tomislava Toljan med. sestra

Josipa Verzon med. sestra

Josipa Samaržija bacc.med.techn.

Ana Umiljenović bacc.med.techn.

Specifčnosti:

Centar za hemodijalizu otvoren je 2008. god. Od 2014. god. dio je Opće bolnice Gospić. Nalazi se na prvom katu bolnice u lijepo uređenom ambijentu.

Raspolažemo s dvanaest priključnih mjesta. A obavljamo usluge:

• kronična bikarbonatna hemodijaliza
• hemodijafiltracija
• turističke hemodijalize
• nefrološka ambulanta

Turističke hemodijalize:

Upute:

1. Kontaktirati  radi dogovora za turističku hemodijalizu/hemodijafiltraciju
2. Dostaviti osobno. poštom ili e-mail-om potrebnu medicinsku dokumentaciju: markere hepatitisa i hiv-a; krvnu grupu; podatke o liječenju hemodijalizom iz matičnog centra te   laboratorijske nalaze
3. Za pacijente turiste iz Hrvatske
   • internu uputnicu iz matičnog centra
   • Osobe iz Europske Unije -  Europska kartica
   • Osobe izvan EU – potreban trenutno važeći obrazac bolesničkog lista.

KONTAKTI

Voditelj Odsjeka za računovodstveno - financijske poslove

tel: 053/658-524

Prijemna kancelarija:

tel: 053/658-514

Radno vrijeme

Radiolozi
Radno vrijeme ambulanti radnim danom od 07 do 15 sati

Služba je pokrivena jednim radiologom za potrebe hitnih intervencija  0 – 24 radnim danom, vikendom i blagdanom.
Radiološki tehnolozi
0-24 h

• Liječnici:

Darija Jakovac  Ratković, dr.med.spec. radiologije

Sonja Ilijevski  Stanić, dr.med.spec. radiologije

Prim.dr.sc. Anton Krnić, dr.med.spec. radiologije

Milenka Đinđić Pavičić, dr.med.spec. radiologije

Radiološki tehnolozi:

• Alen Zorić, bacc.radiol.techn. glavni radiološki tehnolog
• Marina Baburić Vrcić, bacc.radiol.techn.
• Marija Hećimović, bacc.radiol.techn.
• Mario Tomljenović, bacc.radiol.techn.
• Dragan Jakovljević, bacc.radiol.techn.
• Damir Oštarjaš, bacc.radiol.techn. 
• Dušanka Kosanović, bacc.radiol.techn.
• Hrvoje Stilinović, bacc.radiol.techn.
• Ana Kurteš, bacc.radiol.techn.
• Anđelka Davidović, bacc.radiol.techn.
  
  

OBAVIJEŠTENI PRISTANAK NA DIJAGNOSTIČKI PREGLED

DIJAGNOSTIČKE PRETRAGE PO AMBULANTAMA

RTG

• Kompletno radiografija - standardne i specijalne snimke, (skelet, pluća, abdomen)

MAMOGRAFIJA

• Mamografija obje dojke
• Digitalna tomosinteza
• NPP ( Nacionalni preventivni program ranog otkrivanje raka dojke)

DENZITOMETRIJA - Snimanje gustoće kosti

• analiza LS kralježnice, oba kuka, podlaktica

MR – Magnetska rezonanca

• MR pretraga - glava, kralježnica, zglobovi, šake, stopala, abdomen i zdjelica, MRCP

MR PREGLED: Kod MR pregleda ulazite u magnetsko polje koje bi moglo privući metalne predmete sa vas ili vaše odjeće i obuće, stoga je prije pregleda trebate sa sebe, iz vaših džepova i odjeće maknuti sve metalne predmete.Ti metalni predmeti obuhvaćaju:

• nakit, satove, kreditne kartice, različite slušalice,
• kopče, ukosnice, metalne zatvarače (patent-zatvarače), gumbe,
• pribor za pisanje, naočale, džepne noževe,
• „piercing“
• pomične zubne proteze.

Obavezno napomenuti radiološkom osoblju ako imate bilo kakve metalne predmete u tijelu (elektrostimulator srca – „pacemaker“, koklearni-slušni ugradak, postoperativne klipse, umjetne zglobove, osteosintetski materijal nakon operativnog liječenja prijeloma, stentove u krvnim žilama, umjetni srčani zalisci, metalne krhotine i dr.), obzirom da iste mogu uzrokovati smetnje na snimci pri pregledu, a neke su i kontraindikacija za pregled. Neki od spomenutih operativno ugrađenih predmeta ne škode MR pregledu, no za to trebate pribaviti pisanu potvrdu od svog operatera.

Upute o uzimanju hrane i pića prije MR pregleda ovise o vrsti pregleda na koju ste upućeni, a MR pregledi koštano-zglobnog sustava ne zahtijevaju nikakvu posebnu pažnju glede uzimanja hrane i pića, a za MR abdomena i zdjelice, kao i MRCP dan prije pregleda preporuča se jesti laganu hranu i uzimati dosta tekućine (nemasne juhe bez tjestenine, čajevi). Za ručak se preporuča lagani obrok, a za večeru čaj i dvopek.

Osobe koje nemaju redovitu stolicu par dana prije pregleda trebale bi uzeti sredstvo za čišćenje, a dalje se držati naputka s laganom hranom. Na dan pregleda doći u zakazano vrijeme - natašte.

MR PREGLED DJECE: Kod MR pregleda djece dobna granica je 10 godina. Djecu mlađu od navedene dobi ne naručujemo i nismo u mogućnosti izvršiti dijagnostički pregled. Važno je napomnenuti da naša dijagnostika ne raspolaže bilo kakvim sredstvima za imobilizaciju, te je nužno da djete cijelo vrijeme tijekom trajanja pregleda bude potpuno mirno.

Ukoliko ne može samostalno izdržati tijek pregleda isti neće biti obavljen ili će biti prekinut.

MSCT – kompjuterizirana tomografija

• MSCT pretraga – glava, kralježnica, toraks, abdomen i zdjelica, ekstremiteti, MSCT angiografija aorte, krvnih žila glave i vrata, perifernih arterija ruku i nogu te plućna angiografija.

MSCT PREGLED

Posebna priprema za pregled nije potrebna. Iznimno je važno je donijeti sve medicinske nalaze te ranije snimke ako posjedujete.

Preporuča se doći natašte ili ne jesti barem četiri sata prije pretrage.

Neposredno prije pretrage osoblje će Vam uručiti obrazac pisanog pristanka obavještenog pacijenta, kojeg je potrebno ispuniti.

Svakako je važno točno odgovoriti na postavljena pitanja, posebno o ranijim alergijskim reakcijama na kontrastna sredstva te o radu Vaših bubrega.

Obavezno donesite laboratorijski nalaz ureje i kreatinina, ne stariji od 15 dana, jer su nam ti nalazi potrebni za procjenu rada Vaših bubrega, ukoliko moramo primijeniti intravensko jodno kontrastno sredstvo. Ukoliko ne ponesete navedene nalaze a postoji potreba za davanjem kontrastnog sredstva uputit ćemo Vas u naš laboratorij da ih napravite, ali će to dodatno odgoditi pretragu.

UZV – Ultrazvučna ambulanta

• UZV abdomena
• UZV urotrakta
• UZV dojke
• UZV vrata i štitnjače
• UZC CD karotida
• UZV CD vena i arterija ekstremiteta

ULTRAZVUČNI PREGLED ABDOMENA:

Izvođenje pregleda: Potrebno je ukloniti odjeću, nakit i sve ostalo što prekriva pregledavani dio tijela. Pregled se obavlja u ležećem položaju, s mogućim okretanjem na bok ili podizanjem ruku, kao i naputcima o disanju. Sve upute ćete dobiti od liječnika, specijalista radiologije koji ujedno i provodi pretragu. Pojedini dijelovi pregleda se eventualno snimaju na termo film. Po obavljenom pregledu liječnik izdaje nalaz.

Priprema pacjenta:

Dva do tri dana prije pregleda potrebno je izbjegavati jako masnu i začinjenu hranu odnosno  hranu koja napuhuje, (grah, mahune, kelj, hrana s lukom, grašak, majoneza...), gazirana pića, svježe voće i povrće, mlijeko i mliječne prerađevine.

Dan prije pregleda preporuča se jesti laganu hranu i uzimati dosta tekućine (nemasne juhe bez tjestenine, čajevi). Za ručak se preporuča lagani obrok, a za večeru čaj i dvopek.

Osobe koje nemaju redovitu stolicu par dana prije pregleda trebale bi uzeti sredstvo za čišćenje, a dalje se držati naputka s laganom hranom. Na dan pregleda doći u zakazano vrijeme - natašte.

Za UZV pregled donjeg trbuha potrebno je obavezno imati ispunjen mokraćni mjehur.

Na pregled je potrebno ponijeti sa sobom ranije nalaze  i slike, nalaze krvi te nalaze o bolesti od koje se liječite ili nalaze u vezi sa sadašnjim tegobama zbog kojih dolazite.

NARUČIVANJE I INFORMACIJE

Elektronskom poštom:

• Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Kontakt telefon:

• 091 621 1476
• 091 257 9260

Upite vezane za nalaze poslati na  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

RAVNATELJ:

Mr. Sandra Čubelić, dr. med. spec. pedijatar

POMOĆNIK RAVNATELJA ZA KVALITETU:

Srećko Marinković, dr.med.specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja

POMOĆNIK RAVNATELJA ZA SESTRINSTVO:

Mara Stilinović, bacc. med. techn.

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

TAJNIŠTVO

Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Tel./fax.:053/572-917, 658-596

OPĆA  BOLNICA  GOSPIĆ

U 19. st. Lika je gospodarski siromašna, zapuštena i izolirana provincija s oskudnim brojem zdravstvenog osoblja, u kojoj na jednog liječnika dolazi 18.000 do 20.000 stanovnika, a svaka 22. žena rađa uz primaljsku pomoć.

U Lici su u 19.st. i početkom 20.st. česte epidemije zaraznih bolesti, higijenske prilike su bile niske, prehrana loša, slaba je opskrba pitkom vodom i smrtnost djece velika.

Sve do ukidanja Vojne krajine 1881. g. kojoj je Lika administrativno pripadala, zdravstvo je bilo uređeno po strogo vojničkim pravilima. Vojna krajina je bila podijeljena u 11 pukovnija. Za Liku su važne Gospićka pukovnija sa sjedištem u Gospiću i Otočka sa sjedištem u Otočcu. Svaka pukovnija je imala jednog pukovnijskog liječnika, jednog nadliječnika (oberarzt) i jednog podliječnika (unterarzt). Pukovnijski  liječnik i nadliječnik bili su doktori medicine školovani na višem tečaju c. k. Jozefinske akademije u Beču u trajanju od 5 godina, plus godina za polaganje ispita, a podliječnik je bio magistar kirurgije školovan na nižem tečaju iste Akademije u trajanju od tri godine, plus 6 mjeseci za polaganje ispita. Podliječnik je bio zadužen za gospićku bolnicu. (V. istaknuti lički liječnici.// Udio Like u prirodnim znanostima i privredi / uredio Vladimir Muljević, Gospić: Skupština općine Gospić i Hrvatsko prirodoslovno društvo u Zagrebu, 1978. g., str: 113 – 126)

Na mjestu današnje bolnice, prvi začetci gradnje potječu iz 1855. g., a završetak gradnje rujan 1858. god., arhitektonski pripada klasicizmu  i to u prvo vrijeme više kao stanica za izolaciju zaraznih bolesnika i starački dom, a tek kasnije kao zdravstvena ustanova u današnjem smislu bolnice. Izgrađena je na bazi kuluka, tj. svaka je kuća morala dati određeni broj radnih dana za dovoz materijala ili određeni broj majstora za rad na zidanju. Na zgradi je nakon  dovršenja stavljen natpis: „ Viribus  unitis.“, što znači „Zajedničkim snagama“. U bolnici su uglavnom liječeni zarazni bolesnici. Liječnici, koji su se često mijenjali bili su nezadovoljni svojim položajem i plaćom, nisu bili iz ovih krajeva, nisu poznavali hrvatski jezik, pa je i to otežavalo njihov rad.

Ukidanjem Vojne krajine 1881.g. Lika je pridružena Banskoj Hrvatskoj. Zdravstvene prilike su se još više pogoršale. Ukinuto je besplatno liječenje, a bolnica nije imala liječnika. 1893.g. donesen je Zakon o uređenju zdravstva Kraljevine Hrvatske i Slavonije, po kome svaki kotar mora imati svog liječnika.

Tadašnja bolnica 1895. g. imala je 80 kreveta, no nije imala posebnog liječnika već je kotarski liječnik u Gospiću ujedno bio i primarijus bolnice, a tada su dovedene i  časne sestre  sv. Križa iz Đakova („koludrice“) i preuzele su brigu oko  njegovanja bolesnika  i uzdržavanja reda sve do 1945. kada su napustile bolnicu.

Zdravstveno osoblje u Gospiću 1896. g. činili su  županijski fizik  dr. Ljudevit Brodsky, kotarski liječnik dr. Ferdo Grospić, bolnički liječnik dr. Leon  Vrbanić, magistar  farmacije Vale Vouk, magistar farmacije Anton Marceglia i općinska primalja (babica) Josipa Davidić.

Opća javna županijska bolnica u Gospiću primila je npr.1899. ukupno 1795 bolesnika.

Godine 1896. je postavljen prvi  bolnički liječnik - dr. Leon Vrbanić.

On će u Gospiću ostati do lipnja 1900.,preuredit će bolnicu, povećat će broj kreveta na 90 i podići će medicinski rad na višu razinu pa će se i stav bolesnika prema toj instituciji promijeniti.

Punih 50 godina časne sestre su radile uzorito i nesebično u korist pacijenata. Časne sestre su uz njegu bolesnika obavljale sterilizaciju i davale narkozu.  U bolnici su bile uredile i malu prekrasnu kapelicu. Osobito je u toj bolničkoj kapelici bilo lijepo na popodnevnim nedjeljnim blagoslovima i u vrijeme božićnih blagdana. Svojim radom predstavile su se kao uzor ljubavi prema bolesnima i nemoćnima.

U bolnici su bili zaposleni redovito liječnici opće prakse, koji su ujedno bili i kirurzi.

Redovito je bio zaposlen samo jedan liječnik, kojemu su pomagale školovane sestre u pogledu sterilizacije, asistencije kod operacija i slično.

Krajem 19. i početkom 20. st.  zarazne bolesti bile su veliki uzrok smrtnosti, 30 do 50% svih umrlih, naročito 1903. kad  je od šarlaha umrlo 644 stanovnika, od difterije 1293, a od tuberkuloze 1104. Zbog svega toga izgrađen je pri bolnici 1905. g. zarazni paviljon sa 16 kreveta koji je vodio bolnički liječnik.

Od 1911. godine u bolnici radi kirurg specijalist, prvi po redu dr. Petar Zec, koji je bolnicu digao na viši nivo, a kod kojega su u vrijeme praznika prakticirali sveučilišni profesori: Dušan Borić, Šime Ilić i Ferdo Grospić.

Imena liječnika, velikih boraca, koji su radili u bolnici: Ferdo Grospić, Leon Vrbanić, Dragan Mance, Petar Zec i Petar Moderčin. Radili su u vrlo teškim uvjetima. Bili su vrlo dobro medicinski obrazovani, radili su kao internisti, kirurzi, porodničari, infektolozi i sudski vještaci.

Poslije Prvog svjetskog rata uz zarazne bolesti javljaju se i spolne bolesti pa se pri bolnici otvara ambulanta za njihovo liječenje.

Od 1919. godine bolnica nosi naziv „Opća javna bolnica Morton“, u znak priznanja doktorica Morton, kirurginji na solunskom frontu, koja je darovala veliki broj kreveta, posteljine, rublja, instrumenata ovoj bolnici, sve posredstvom dr. Zeca koji je sa spomenutom liječnicom surađivao na solunskom frontu.

Tridesetih godina 20. st. po preporuci dr. Andrije Štampara otvaraju se Domovi zdravlja. Veća pažnja se posvećuje preventivi, uvodi se cijepljenje protiv zaraznih bolesti , svaka općina dobiva svog liječnika.

Godine 1932. izgrađen je kirurški paviljon sa operacijskom salom pa pred 2. svjetski rat bolnica ima 140 kreveta i 4 stalna liječnika. Između dva svjetska rata u bolnici su radili: Petar Zec, Josip Marković, Ivan Čanić, Gustav Boltek, Nikola Ugarković, Miroslav Gradišnik i Dane Vuković. 1953. godine izbio je požar u staroj zgradi, koju je isti znatno oštetio. Ista zgrada je potpuno restaurirana 1956.godine.  (Podaci o Općoj bolnici Gospić, podaci preuzeti iz drugih izvora budući je arhiva uništena u požaru 1953.godine,ravnatelj tada: dr. Dane Vuković).1957. g. otvoren je ginekološki odjel sa rodilištem. Kako  je i dalje bilo dosta tuberkuloze  1958. g. izgrađuje se plućni odjel sa 36 kreveta. U to vrijeme veliki doprinos radu bolnice dali su doktori Mirjam Iveković i Dane Vuković.

1963.g. bolnica ulazi u sastav novostvorenog medicinskog centra kada započinje školovanje medicinskog kadra. Te 1963. g. uz pet primalja bolnica ima tri medicinske sestre, da bi se u narednih desetak godina svaki odjel popunio srednjim medicinskim kadrom.

1986. g. donosi se dugoročni program razvoja zdravstva po kome se samodoprinosom izgrađuje poliklinika sa 3700 m² prostora u koju su smještene specijalističke ambulante, hitna medicina, laboratorij, dječji odjel, dječji dispanzer i fizikalna medicina. Izgrađene su i dvije operacijske sale.

 U vremenskom razdoblju (poslije 2.svjetskog rata pa do Domovinskog rata) u gospićkoj bolnici su radili sljedeći liječnici: dr. Tomljanović (kirurg), dr. Živko Alić, dr. Velebit Iveković, dr. Tilko Lužavec (kirurg), dr. Ante Dragnić (kirurg), dr. Joško Baica (internist i slikar), dr. Ilija Vujnović (internist), dr. Milorad Bogdan (internist), dr. Bogdan Matić (kirurg), dr. Josip Vencl (kirurg), dr. Vinko Jelavić (pedijatar), dr. Mile Došen (pedijatar), dr. Marija Vrkljan-Ilijevski (pedijatar), dr. Željka Francetić (radiolog), dr. Dušan Jović (ginekolog), dr. Branko Gendić (ginekolog), dr. Miloš Stojan (ginekolog), dr. Nevenka Cvijanović-Vujnović (anesteziolog), dr. Krsto Simović (pulmolog), dr. Anđelko Ilijevski (oftalmolog), dr. Drago Ratković (internist), dr. Milorad Orlović (internist).

1991.g. pred sam rat bolnicu napušta većina medicinskog kadra srpske nacionalnosti pa se u rat ulazi s malim brojem liječnika i ostalog osoblja.

Za vrijeme rata, gospićka bolnica bila je srce grada, mjesto gdje je život ratnika ponovo oživljavao, liječio svoje rane, a nažalost i završavao.

Gospićka bolnica je u Domovinskom ratu bila po razrušenosti odmah iza vukovarske bolnice.

 Zbog složenosti sigurnosno - vojne i političke situacije na širem području RH spontano se počelo s pripremama za obranu i stvaranje sanitetskog osiguranja koje je dalo vrlo veliki obol tijekom Domovinskog rata na području grada Gospića. Na početku Domovinskog rata osnovu sanitetskog osiguranja davao je Medicinski centar Gospić, odnosno, Opća bolnica Gospić, Dom zdravlja Gospić u vrlo složenim uvjetima. Druge okolnosti nisu bile povoljne zbog pozicije zgrade bolnice preko puta vojarne. Obzirom na rat koji se približavao, već u lipnju 1991. god. i tijekom ljetnih mjeseci u mjestu Donjem Pazarištu osmišljen je i napravljen rezervni položaj sa privremenom operacijskom salom i prostorom za skrb o ranjenicima (aktivno radila od 13.9. do 24.9. kao pričuvni položaj). Razmatrani su pravci izvlačenja i tajno spreman dodatni sanitetski materijal za skrb o ranjenicima. Brzinu i pribranost posebno su iskazali hrabri vozači gospićkog saniteta, drugi djelatnici i pomoćno osoblje bolnice. Neprijatelj do pada vojarne 18.9.1991. tenkovskim granatama  nemilosrdno razara objekt bolnice iz svih smjerova (pročelje bolnice i krov potpuno su uništeni, interni odjel, operacijska dvorana, kirurška ambulanta, kotlovnica), nisu odoljele ni stoljetne lipe ispred bolnice. Jačanjem oružanog sukoba po zapovijedi Kriznog štaba Općine Gospić izdana je zapovijed da je istog dana potrebno izvršiti djelomičnu evakuaciju bolnice s tim da u bolnici ostaje jedna cijela kirurška ekipa s 24 zdravstvena radnika i djelatnika a druga kirurška ekipa na lokaciji Pazarište s oko 35 zdravstvenih djelatnika.  Do kraja 1991. g. može se ustvrditi da je sanitetska služba u potpunosti ustrojena s timovima koji pravovaljano izvršavaju postavljene zadaće i dobro su opremljeni vozilima, te medicinskim osobljem (medicinske sestre, liječnici). Zbrinuto je više stotina ranjenika. U Domovinskom ratu veliku pomoć pružaju i druge ustanove posebno KBC Rijeka koji cijeli rat vodi kirurgiju, anesteziju, ginekologiju, ortopediju i psihijatriju, KBC Rebro, svi liječnici i sestre koji su dolazili na ličko ratište, ambulante Perušić, Kosinj, Klanac, Rosulje, Karlobag.

Za predani, ustrajni, bezrezervni rad u najtežim trenucima trajanja Domovinskog rata  zaslužni su liječnici,medicinske sestre i medicinski tehničari, pomoćno osoblje svih djelatnosti medicinskog  Centra  Gospić koji svakako zaslužuju kockicu u mozaiku cjelokupne obrane digniteta suverenosti naše Domovine.

Godine 1999. završena je izgradnja novog dijela bolnice u kome su smješteni ginekološki odjel, kirurgija sa JIL-om i interni odjel. Narednih godina preuređeno je rodilište, radiologija, operacione sale.

Nakon mnogih godina čekanja  8. veljače 2008. godine započeo je s radom prvi centar za hemodijalizu na području  Ličko-senjske županije. Centar za hemodijalizu u Gospiću nastao je kao rezultat suradnje tvrtke Euromedic International Opće bolnice Gospić te HZZO-a, a uz potporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, uz primjenu modela koncesijskog oblika javnog privatnog partnerstva. Centar za hemodijalizu u Gospiću ima 12 priključnih mjesta, radi u dvije smjene  te može zbrinuti 40 pacijenata. Nefrološka ambulanta je otvorena 2010. godine. Temeljna zadaća je provođenje dijagnostičke obrade i liječenje bolesnika sa akutnim i kroničnim bubrežnim bolestima te popratnim bolestima. Važno je naglasiti da postoji mogućnost pružanja usluga tzv. turističke hemodijalize. U koncesijskom obliku postoji do 2014.g.kada ju preuzima Opća bolnica Gospić.

 Oslikao dr. Joško Baica (internist i slikar)

Opća bolnica Gospić  danas

Djelatnost Opće bolnice Gospić organizirana je na način da pruža zdravstvene usluge u stacionarnoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, a u sklopu Poliklinike ugovorena je i organizirana dnevna bolnica za pojedine djelatnosti. Opća bolnica Gospić posluje sukladno odrednicama koje proistječu iz osnovnih zakonskih propisa i ugovora koji su zaključeni temeljem njih, a odnose se na ugovore  o provođenju bolničke i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite bolesnika oboljelih od akutnih bolesti što ih je bolnica, sukladno svojim kadrovskim i materijalnim mogućnostima i potrebama zdravstvene zaštite stanovništva, zaključila s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje te s domovima zdravlja i osiguravajućim društvima. Poslovanje Opće bolnice Gospić je teklo u ozračju poboljšanja kvalitete pruženih  zdravstvenih usluga korisnicima zdravstvene zaštite, povećanja opsega dijagnostičkih postupaka i sl. Rekonstrukcijama i adaptacijama građevinskih objekata i prostorija te nabavkom potrebne suvremene medicinske opreme stvoreni su, a stvaraju se i dalje, preduvjeti za proširenje djelatnosti i povećanje kvalitete zdravstvene zaštite na svim razinama u bolničkoj i specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti.

U proljeće 2001. g. Opća bolnica Gospić je prema rezultatima anonimne ankete Ministarstva zdravstva svrstana u red najboljih hrvatskih bolnica.

Dječji odjel Opće bolnice Gospić je 2005. g. od Saveza društava Naša djeca dobio službenu titulu – Dječji odjel prijatelj djece. Od 2005. g. uvedena je pretraga – UZV mozga i kukova dojenčadi.

2010.g. proširena je dijagnostika na Radiologiji sa MS – CT – OM, a 2011. g. magnetskom rezonancom (MR).

2008.g. rodilište Opće bolnice Gospić dobilo je titulu „Rodilište - Prijatelj djece“ koju dodjeljuje UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija.

Nova Poliklinika sa sedam ambulanti i dječjim dispanzerom završena je krajem 2012.godine i ima površinu 1950 m², te spojena „toplim hodnikom“ s ostatkom bolnice.

Objedinjeni hitni bolnički  prijem Opće bolnice Gospić otvoren je krajem 2013. godine. Kroz OHBP tijekom prve godine prošlo je 11 719 pacijenata. Najveći broj pacijenata je internistički, potom kirurški, obrađeno je i preko 2 300 djece te 463 strana državljanina.

Krajem 2014. godine na internom odjelu otvoren je DNEVNI BORAVAK za pacijente.

2015.godine bolnica je imala 220 radnika, 104 postelje, koje je koristilo 3 840 pacijenata, ostvarena su 20 104 bolno - opskrbna dana. Liječenje je trajalo prosječno 5,2 dana. Na odjelima je izvršen 981 operativni zahvat. U specijalističko- konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti bilo je 77 899 slučajeva i pruženo je 346 214 usluga. U okviru dnevne bolnice, koja ima 15 postelja/stolica obrađeno je 1 528 pacijenata.

2015.g. u Vladi RH potpisan je Ugovor za projekt „Uspostava i poboljšanje uvjeta dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Gospić“ koji iznosi 21.000.000 kuna.

Danas je gospićka bolnica moderna zdravstvena ustanova.

Tekst napisala:  mr.sc.Ivana Šimac-Smolčič, dipl. ing.

Najvažnije:

1855. – 1858. g. – početak i završetak izgradnje tadašnje bolnice
1896. g. – postavljen prvi bolnički liječnik dr. Leon Vrbanić
kraj 19. početak 20. stoljeća – zarazne bolesti bile su veliki uzrok smrtnosti
1957. g. – otvoren ginekološki odjel sa rodilištem
1958. g. – izgrađuje se plućni odjel
1963. g. – bolnica ulazi u sustav novostvorenog Medicinskog centra
1986. g. – izgradnja stare Poliklinike – kirurška ambulanta do dječjeg dispanzera
1991. g. – početak Domovinskog rata
1993. g. – razdvajanje Medicinskog centra na OB Gospić i DZ Gospić
1999. g. – završena izgradnja novog dijela bolnice (bolnički odjeli: interna, kirurgija, ginekologija)
2005. g. – Dječji odjel bolnice dobiva titulu Dječji odjel prijatelj djece
2008. g. – rodilište Opće bolnice Gospić dobilo je titulu „Rodilište - Prijatelj djece“ koju dodjeljuje UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija
2012. g. – izgrađena nova Poliklinika, a 2013. g. i otvorena (iza bolnice)
2013. g. – otvoren OHBP